PRAVILNIK O UZGOJU

  RETRIEVERI ZA UZGOJ MORAJU IMATI :
  OCJENU OBLIKA
  POLOŽEN ISPIT PRIROĐENIH OSOBINA
  SNIMKU "HD" KUKOVA

I. PRAVILNIK O UZGOJU I UPISU PASA
Odredbe ovog Pravilnika Hrvatskoga kinološkog saveza za uzgoj i upis pasa, određuju uzgoj čistokrvnih pasa prema  priznatim standardima   Međunarodne  kinološke  organizacije   /Federation cynologique international - FCI/   i  upis   čistokrvnih  pasa  u Hrvatsku  rodovnu knjigu  /HR/  i Hrvatsku uvjetnu rodovnu knjigu  /HUR/.   Ove odredbe vrijede za cijelo područje Republike Hrvatske i obvezne su za sve kinološke  organizacije   HKS-a  i  njihove članove.  Odredbe  se  moraju također primjenjivati na sve postupke u uzgoju.
Ove  odredbe  HKS-a  za uzgoj i upis pasa posebno uzimaju u obzir sada važeći Pravilnik /Reglement/ i uzgojni  pravilnik  FCI-a.
___________________________________________________________________________________________________________________


Članak 1. Osnovno
1. Ove uzgojne odredbe mogu biti  nadopunjene uzgojnim  pravilnicima  povjerenstava  HKS-a i  pravilnicima  kinoloških  udruga
    HKS-a kojima je HKS povjerio vođenje  uzgoja s obzirom  na posebnosti  pasmina koje te udruge  obuhvaćaju, a također i pooštre
    onoliko koliko je korisno za postizanje uzgojnih ciljeva postavljenih standardima FCI-a.
2. Uzgojni pravilnici povjerenstava HKS-a i nacionalnih pasminskih  klubova kojima je  HKS povjerio  vođenje uzgoja za pojedine
    pasmine moraju uvijek biti u suglasju s ovim uzgojnim  odredbama,  pri čemu treba  također uvažavati hrvatske propise o zaštiti
    i držanju životinja.
3. Prema  pravilima HKS-a,  povjerenstva  HKS-a i  kinološke  udruge  HKS-a  kojima je HKS  povjerio  vođenje  uzgoja za  pojedine
    pasmine moraju svoje uzgojne pravilnike u  cijelom sadržaju i trenutno važećoj formulaciji dostaviti izvršnom odboru HKS-a na
    odobrenje.

Članak 2. Uzgajač
1. Uzgojem se može baviti član kinoloških udruga koje su članice HKS-a
2. Uzgajač je vlasnik ženke u vrijeme kad je ona parena, osim ako nije pismeno preneseno vlasništvo na novog vlasnika.
3. Vlasnik je ona osoba koja je kuju ili psa stekla na zakonit način, koja je u neosporivu posjedu kuje ili psa i koja to može dokazati
    zakonitim posjedovanjem izvorne /originalne/ rodovnice.
4. Preprodavačima pasa nije dozvoljen uzgoj niti članstvo u nekoj od članica HKS-a.
5. Pravo je  svakoga  uzgajača da traži  stručne  savjete od  voditelja uzgoja  svoje  kinološke  organizacije i  stručnih  povjerenstava
    HKS-a.
6. Dužnosti uzgajivača su da:
    a) koriste u uzgoju isključivo mužjake i ženke s važećom uzgojnom dozvolom u trenutku parenja,
        odnosno pse s traženim ocjenama oblika i ispitima rada kod pasmina kod kojih se to traži pravilnikom o uzgoju HKS-a
    b) ne uzgajaju pse bez rodovnice i pse s rodovnicama nepriznatih kinoloških organizacija,
    c) uzgajaju samo sa zdravim psima,
    d) osiguraju uzgojnim životinjama uvjete koji odgovaraju njihovim fizičkim i psihičkim potrebama ,
    e) tako dugo dok se štene  nalazi kod  uzgajivača,  uzgajivač mora štenetu osigurati  uvjete  povoljne  za njegov  fizički i  psihički
        razvoj koji omogućuju dobru socijalizaciju
    f) osiguraju tetoviranje pasa shodno Pravilniku o tetoviranju čistokrvnih pasa HKS-a, a najkasnije do 12  tjedana starosti
    g) ne predaju štence iz legla prije navršenih osam tjedana starosti
    h) prije predaje pasa novim vlasnicima,  očiste štence od crijevnih  parazita i provedu  najmanje  jedno  zaštitno  cijepljenje  pasa
         protiv najčešćih zaraza, te to potvrditi veterinarskom iskaznicom ovjerenom od veterinara,
     i) kupiranje  repa i  odstranjivanje  eventualnog petog prsta na  stražnjim  nogama  obave u starosti od 3-8 dana.  Kupiranje uha
        baviti  u  starosti  od  6 tjedana  do 3 mjeseca  starosti  štenca.  Kupiranja  se  trebaju  izvoditi u  skladu s  odredbama  zakona o
        dobrobiti životinja,
     j) svoja uzgojna prava ostvaruje preko  kinološke  organizacije u mjestu stanovanja, odnosno u najbližoj  kinološkoj organizaciji
        mjesta stanovanja.  Ukoliko za  područje  stanovanja  vođenje uzgoja ima  pasminski  klub  pasmine koju uzgajač uzgaja svoja
        uzgojna prava mora obvezatno ostvariti u takvoj udruzi,
    k) u uzgoju ne krše odredbe ovog pravilnika.

Članak 3. Ustupanje prava na uzgoj
1. Pravo na  upotrebu  u  uzgoju ženke za rasplod  ili  rasplodnog  psa  ugovorom može  biti preneseno na  drugu osobu.  (Uzgojno
    ustupanje, ustupanje prava na uzgoj).
2.Uzgojno  ustupanje  (ustupanje  prava  na  uzgoj)   mora  biti   ugovoreno  pismeno  prije  predviđenog  parenja.  Jedan  primjerak
    ugovora kasnije mora biti priložen prijavi legla.
3.Kod  ustupanja  uzgojnog  prava  treba  precizno  opisati  prava i obveze obiju  ugovornih  strana.  Onaj tko privremeno preuzme
   ženku pod uzgojno pravo,  smatra se  vlasnikom ženke  u vremenu od parenja do  završetka dojenja  štenadi  prema  smislu ovog
   pravilnika.

Članak 4. Ime uzgajačnice /uzgojno ime/
1. Psi ne mogu nositi ime uzgajačnice /uzgojno ime drukčije od onoga koje je zaštićeno na ime uzgajača.
2. Jedan uzgajač može uvesti, to jest zaštititi samo jedno ime uzgajačnice također ako uzgaja i više pasmina. 
    Ime uzgajačnice  /uzgojno ime/ mora se koristiti  za označavanje svih pasa jednog uzgajača, bez obzira na  različitost pasmina.
3. Dodijeljeno ime uzgajačnice /uzgojno ime/ je osobno i doživotno, tako dugo dok se ne ugasi.
4. Nakon  homologiranja  od  FCI-a ime jedne  uzgajačnice /uzgojno ime/  više se ne može mijenjati.  U pravilu ono se  gasi  smrću
    vlasnika.Ustupanje uzgojnog imena nasljednicima uzgajača koji je zaštitio uzgojno ime, može biti odobreno od HKS-a uz dokaz
    nasljedno pravnog prijenosa. Vlasnik jednog zaštićenog uzgojnog imena može za  sudionike u  uzgoju  uzeti  bračnog  partnera,
    braću ili potomke uz uvjet da nisu mlađi od 18 godina. 
    Predstavljanje takve zajednice ostaje i dalje na osnovnom vlasniku uzgojnog imena /imena uzgajačnice/.
5. Ukoliko je želja zaštiti uzgajačnicu koja se nalazi u  vlasništvu više osoba na zahtjevu za  uzgajačnicu mora biti navedeno tko je
    nosilac uzgojnog prava, a tko suvlasnik.
6. HKS  dodjeljuje pravo na vođenje  jednog uzgojnog  imena  /imena uzgajačnice/  tek nakon odgovarajućeg kontakta s  FCI-om u
    čijoj je nadležnosti međunarodno zaštititi isključivost imena uzgajačnice.
7. Prijedlog za zaštitu imena uzgajačnice treba se podnijeti na obrascu koji je odredio HKS.  Prijedlog mora sadržavati najmanje tri
    različita prijedloga imena.
8. Nakon  dodjeljivanja  imena  uzgajačnice  (uzgojnog imena)  uzgajač  može putem pismene obavijesti HKS-u odustati od njezine
    zaštite.
9. Vlasnik jednog zaštićenog imena uzgajačnice /uzgojnog imena/ dužan je držati se odredaba ovoga pravilnika  HKS-a o uzgoju
    i upisu pasa i uzgojnih pravilnika mjerodavnih  kinoloških  organizacija  HKS-a i sve čistokrvne pse koje je uzgojio ili nabavio u
    svoje vlasništvo bez iznimke upisati u rodovnu knjigu HKS-a.

Članak 5. Voditelj uzgoja kinološke udruge
1. Voditelja uzgoja kinološke udruge predlaže nadležno tijelo kinološke udruge, a verificiraju ga:
    Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa i Povjerenstvo za uzgoj lovnih pasmina pasa.
2. Voditelj uzgoja je kinološki sudac, sudac pripravnik ili iskusan uzgajač.
3. Mandat voditelja uzgoja traje do opoziva.
4. Dužnosti voditelja uzgoja su da:
    a) vodi  uzgoj  čistokrvnih pasa prema  odredbama ovog Pravilnika te ostalim odlukama  Povjerenstva za uzgoj i oblik sportskih
        pasmina pasa i Povjerenstva za uzgoj lovnih pasmina pasa potvrđenih od Izvršnog odbora HKS-a,
    b) sporna legla dostavlja kako bi ih riješila nadležna Povjerenstva za uzgoj.
    c) upoznaje uzgajače o toku parenja, obvezama i pravima u uzgoju.
    d) obavlja pregled legla, prvi put u roku 5 dana po štenjenju, a drugi put prilikom prijave legla.
    e) odbija upis legla ili štenadi koje pokazuju  znakove atipičnosti u tolikoj mjeri da izazivaju sumnju u čistokrvnost kao i štenadi
        s vidljivim zdravstvenim anomalijama.
    f)  odbija upis u  legla u  rodovnu  knjigu  ukoliko  leglo nije  držano u  skladu s pozitivnim  propisima  Republike  Hrvatske koje
         reguliraju dobrobit životinja
    g) daje  mišljenje  Povjerenstvu  za uzgoj  sportskih  pasmina  pasa  i  Povjerenstvu  za  uzgoj  i rad  lovnih  pasa  oko zahtjeva za
         parenje u srodstvu
    h) predlaže disciplinski postupak zbog nepridržavanja odredbi ovog Pravilnika.
    i)  potpisuje prijavu legla, provjerava točnost podataka - predlaže upis u rodovnu knjigu shodno odredbama ovog Pravilnika.

Članak 6. Upotreba u uzgoju
1.Osnovno
    Dozvoljeno  je  uzgajati  samo   s  nasljedno  zdravim  čistokrvnim   psima  čvrste  naravi, upisanih  u  jednu  od  FCI-a  priznatih
    rodovnih knjiga ili registra, koji ispunjavaju uvjete utvrđene od nadležne zemlje članice ili ugovornog partnera.
    Čistokrvni  pas  je  nasljedno  zdrav   ako   prenosi  obilježja  standarda,  pasmine  i  naravi  tipične  za  pasminu,  bez nasljednih
    pogrešaka,  koje  bi mogle  štetiti  zdravlju  njegovih potomaka. Pri tome postoji obveza sprečavanja     pretjerivanja onih obilježja
    pasmina, koja štete zdravlju pasa.
    Za uzgoj nisu  dozvoljeni psi s greškama koje se dokazano prenose u uzgoju kao  npr. narav  koja nije u  skladu  sa  standardom
    pasmine,   urođena    gluhoća  ili   sljepoća,  rascjepkano  nepce,   znatne   greške   zubala  i  anomalija  čeljusti,   PRA,  epilepsija,
    kriptorhizam, monorhizam, albinizam, pogrešna boja kao i utvrđena teška displazija.
    Uzgajivačima  stoji  na  raspolaganju  znanstvena  komisija  kao potpora za ocjenjivanje  i savjetovanje pri suzbijanju genetičkih
    grešaka. Ukoliko znanstvena komisija izda katalog mjera, one su - nakon što ih prihvati uprava FCI-a - obvezujuće.
    Uzgoj i razvoj pasmina pasa mora počivati na dugoročnim ciljevima i solidnim osnovama,  kako  se uzgojem ne bi dobili bolesni
    psi, psi slabog temperamenta ili psi bez radnih sposobnosti.
    Cilj uzgoja mora biti očuvanje i po mogućnosti proširenje genetičke različitosti pasmine.
    Zadaća  svakog uzgajivača  je  ispitati,  da  je  pas  predviđen  za  uzgoj  obzirom  na  svoja  mentalna  i  fizička svojstva također i
    prikladan za uzgoj.


2. Uzgoj u srodstvu
    Uzgoj  u  srodstvu  je dozvoljen,  ali  samo  kada  se  odnosi  na  legla  u  kojima  bi  se  štencima pojavljivali  zajednički  preci  do
    kombinacije 2 - 3,  (djedovi - pradjedovi).  Za  parenje  jedinki  u  bližem  srodstvu,  potrebna  je  zamolba   Povjerenstvu  za  uzgoj
    sportskih pasmina pasa ili Povjerenstvu za uzgoj i rad lovnih pasa, uz obavezno mišljenje i preporuku voditelja uzgoja.

3. Ženke za rasplod
    a) Za rasplod  se  mogu  koristiti  ženke  s  priznatom  i  nostrificiranom  rodovnicom FCI-a,  koje  su  ocjenjene najmanje ocjenom
        dobar, a zadovoljile su na uzgojnom pregledu.   Kod lovnih  pasmina pasa ocjenjene najmanje ocjenom dobar i posjeduju ispit
        prirođenih osobina tražen za pasminu. Ženki sa kojom je izvršeno parenje prije nego je napravljen uzgojni pregled ili položen
         ispit  prirođenih osobina, leglo se neće priznati
    b) Ženka smije imati leglo samo  jednom   godišnje ( 365 dana ),  odnosno s minimalnim razmakom od jedne kalendarske godine
      između dva  legla.  Iznimno u suglasju s voditeljem uzgoja,  jednom  smije  ženka u   rasplodnom  vijeku  imati  dva uzastopna
        legla. Ako je ženka pobacila ili su štenci uginuli, smatrat će se kao da je imala leglo.
    c) Dobna starost ženki za rasplod kod lovačkih pasmina pasa za male  pasmine pasa je od 12 mjeseci a za ostale 15 mjeseci do 8
        godina.   Kod sportskih i službenih pasmina pasa   ženke smiju   služiti  u rasplodu od stjecanja uzgojne dozvole do navršene
        osme godine života,  što znači da  smije biti pripuštena  do dana kad navrši osam godina života.   Ženke lovnih pasmina pasa
        dobre kondicije,   a koje uz obrazloženje  predloži voditelj uzgoja,   mogu se  nakon  osme  godine  koristiti  u uzgoju  još  jednu
        godinu. Ženke sportskih i službenih pasmina pasa moraju se predvesti na uzgojni pregled, gdje im se može produžiti dozvola
        za uzgoj za još jednu godinu.
    d) Ženkama nakon dva carska reza u smislu zaštite istih ne dozvoljava se više uzgoj.
    e) Jedna ženka smije sama podignuti samo toliko štenadi, koliko joj dopušta njezina uzgojna kondicija.

4. Mužjaci za rasplod
    a) Za rasplod se mogu koristiti   samo   mužjaci  s   priznatom i  nostrificiranom  rodovnicom  FCI-a,   koji su ocjenjeni najmanje s
        ocjenom vrlo dobar, a zadovoljili su na uzgojnom pregledu. Kod lovnih pasmina pasa ocjenjeni najmanje ocjenom vrlo dobar i
        posjeduju ispit prirođenih osobina tražen za pasminu.
    b) Vlasnik smije mužjaka pripustiti samo na ženke koje ispunjavaju uvjete uzgoja u skladu s ovim pravilnikom.
    c) Najstrože se zabranjuje  pripuštanje   mužjaka na ženku bez   rodovnice,   na ženke s nepriznatim rodovnicama te na ženke sa
        zabranom uzgoja.
    d) Mužjak lovnih pasmina smije služiti u rasplodu  do svoje smrti uz uvjet da nakon   osme  godine  starosti mora biti pregledan
         od voditelja uzgoja.  Mužjak sportskih i službenih pasmina pasa smije služiti u rasplodu od   stjecanja uzgojne dozvole pa do
         svoje smrti uz uvjet da   nakon osme godine   starosti mužjak   jednom  godišnje   mora biti   priveden na  uzgojni  pregled radi
        provjere uzgojne kondicije.

Članak 7. Uzgojni pregled
  1. Uzgojni pregled   je  obvezatan za sve mužjake i ženke sportskih,   službenih pasmina pasa,   s kojima  se želi  obavljati  uzgoj u
       okviru Hrvatskog kinološkog saveza.
  2. Na  uzgojni   pregled mogu se   dovesti  ženke  ocjenjene    ocjenom  oblika  najmanje  dobar,   mužjaci  ocjenjeni ocjenom  oblika
      najmanje vrlo dobar.
      Ženke i mužjaci svih   pasmina koje podliježu obvezatnoj selekciji u svezi displazije kuka,  a nabrojene su u ovom pravilniku ili
      su naknadno uvrštene u spisak odlukom  Povjerenstva,   moraju imati uredan HD nalaz,   kao  uvjet za  pristupanje  uzgojnom
      pregledu ( Prilog 1 ).
  3. Minimalna dob za  pristupanje  psa   uzgojnom pregledu  je  10 mjeseci za   patuljaste  pasmine,   15  mjeseci  starosti  za  ostale
      pasmine i pasmine kod kojih dijagnostici displazije kukova pristupa s 12 mjeseci, te 18 mjeseci starosti za pasmine kod kojih se
      dijagnostici displazije kukova pristupa s 18 mjeseci.
  4. Klasifikacija displazije kuka je slijedeća :  HD A, B, C, D, E/I i E/II.
      Slikanje kukova obavljat će se na više mjesta u Hrvatskoj,  a očitavanje će se obavljati na  Veterinarskom  fakultetu u Zagrebu,  a
      prema odluci nadležne veterinarske klinike Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. U slučaju da iznajmljeni parnjaci imaju snimak
      iz ovlaštene klinike bilo gdje u nekoj od zemalja clanica FCI-a,   novo snimanje nije potrebno.  Priznaju se i snimke iz ovlaštenih
      klinika, a koje su ovlastili matični klubovi pasmina iz matične zemlje.
  5. Uzgojnu dozvolu za pasmine kod kojih je propisano slikanje kukova,   moći će dobiti psi s HD nalazom stupnja  A, B, C i D. Psi
      s nalazom, E/I i E/II neće se koristiti u uzgoju i neće moći dobiti uzgojnu dozvolu
  6. Uzgojni  pregled  za  mužjake  vrijedi  doživotno,   uz uvjet da nakon osme godine  starosti  mužjak  jednom   godišnje mora biti
      priveden na uzgojni pregled.
  7. Procjena uzgojne vrijednosti obavlja se prema vanjskom izgledu psa,  ocjeni oblika,  precima,  potomcima,  nagradama,  naravi,
      radnim ispitima, HD snimci kukova i kondiciji psa, a uz zadovoljenje minimalnih kriterija za stjecanje uzgojne vrijednosti.
  8. HKS   Izdaje poseban obrazac za uzgojne preglede,   koji se ispunjava u 2 primjerka,   od kojih 1 ostaje kod vlasnika psa,   a 1 se
      pohranjuje u pismohranu HKS-a,   te se statistički obraduje.   Rezultat  uzgojnog   pregleda ( zadovoljio / nije zadovoljio )  bit će
      unesen u   rodovnicu   posebnim   žigom,   koji  mora  biti  jasno vidljiv na   rodovnici.   Izgled i oblik obrasca uzgojnog pregleda
      propisuje Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa.
  9. Procjena naravi   obavlja se o bvezatno  za  sve  službene  pasmine  pasa  shodno   Uputstvu za   provjeru  naravi  na  uzgojnim
      pregledima (Prilog 2. Pravilnika).
10. Mužjaci i ženke koji ne prođu na uzgojnom pregledu imaju pravo biti predvedeni na uzgojni pregled pono  po isteku 3 mjeseca
       od prvog.  I to pod uvjetom da prvi put nisu zadovoljili zbog loše kondicije ili naravi što se upisuje u rodovnicu   psa   kao NIJE
       ZADOVOLJIO   u područje pečata uzgojnog pregleda.   Ako ni drugi put ne zadovolji izdat će im se trajna zabrana parenja bez
       obzira na eventualno visoku ocjenu oblika.
11. Termine uzgojnih  pregleda objavljuju se početkom tekuće godine u službenom glasilu HKS-a.   Organizator uzgojnih pregleda
       je HKS, uz suorganizaciju kinoloških organizacija.
12. Na svakom uzgojnom pregledu mora biti komisija od tri suca. Na uzgojnom pregledu gdje se predviđa odaziv službenih pasa,
      poželjno je da   bude   prisutan jedan  sudac za rad i obavezno licencirani markirant ( koji zamjenjuje jednog sudca).   U slučaju
       kada na uzgojnom pregledu nije nazočan sudac za rad, obrazac uzgojnog pregleda ovjerava licencirani markirant.
13. Povjerenstvo za uzgoj   sportskih   pasmina  pasa   odobrava  datume i suce predloženih uzgojnih pregleda,  imajući pri tome u
      vidu ravnomjernu proljetnu i jesensku pokrivenost na cijelom teritoriju RH, kao i kvalitetu sudaca na istima.
14. Svi psi koji su stekli uzgojnu dozvolu prije donošenja ovog Pravilnika,  dužni su pristupiti uzgojnom pregledu nakon njezinog
       isteka.

      Prilog 1.
FCI GRUPA I
BEARDED COLLIE
BERGER DE BEAUCE
BERGER DE BRIE
BORDER COLLIE
BOUVIER DES FLANDRES
COLLIE
DEUTSCHER SCHAFERHUND
GROENENDAEL
IOUJNOROUSSKAIA OVTCHARKA
KOMONDOR
KRAŠKI OVCAR
KUVASZ
LAEKENOIS
MALINOIS
OLD ENGLISH SHEEPDOG
PASTORE MAREMANNO - ABRUZZESE
PULI
PUMI
TERVUEREN
FCI GRUPA II
APPENZELLER SENNENHUND
BERNER SENNENHUND
BULLDOG
BULLMASTIFF
TCHIORNY TERRIER
DEUTSCHE DOGGE
DEUTSCHER BOXER
DOBERMANN
DOGO ARGENTINO
DOGUE DE BORDEAUX
ENTLEBUCHER SENNENHUND
GROSSER SCHWEIZER SENNEHUND
KAVKAZSKAIA OVTCHARKA
LANDSEER
LEONBERGER
MASTIFF
MASTINO NAPOLETANO
MONTAGNE DES PYRENES
NEWFOUNDLAND
RIESENSCHNAUZER
ROTTWEILER
SHAR-PEI
SREDNEASUATSKAIA OVTCHARKA
ST. BERNHARDHUND
TOSA
ŠARPLANINAC
FCI GRUPA III
AIREDALE TERRIER
AMERICAN STAFFORDSHIRE TERRIER
SOFT COATED WHEATEN TERRIER
KERRY BLUE TERRIER
FCI GRUPA V
AKITA
ALASKAN MALAMUTE
CHOW-CHOW
SAMOYED
SIBERIAN HUSKY
FCI GRUPA VI
DALMATINSKI PAS
preporuča se snimanje HD i sluha
FCI GRUPA VIII
LABRADOR RETRIVER
GOLDEN RETRIVER
FLAT COATED RETRIVER
CURLY COATED RETRIVER
CHESAPEAKE BAY RETRIEVER
NOVA SCOTIA DUCK TOLLING RETRIEVER
FCI GRUPA IX
GRAND CANICHE
FCI GRUPA X
IRISH WOLFHOUND
Najranija dob kod koje se može pristupiti dijagnostici je

12 mjeseci starosti psa, osim kod pasmina:
BULLMASTIFF
DEUTSCHE DOGGE
DOGUE DE BORDEAUX
LANDSEER
MASTIFF
MASTINO NAPOLETANO
MONTAGNE DES PYRENES
NEWFOUDLAND
ST. BENHARDHUND
TOSA
Najmanja dob za dijagnostiku je 18 mjeseci starosti psa.

Prilog 2.
Ovo uputstvo regulira način provjere naravi službenih pasmina pasa na uzgojnim pregledima HKS-a.
Provjera naravi obavlja se bez obzira ima li predvedena jedinka na uzgojnom pregledu položeni radni ispit.
Na svaki uzgojni pregled Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa delegira licenciranog markiranta, a poželjno je i suca za rad službenih pasmina pasa.
Markirant može svojim potpisom zamijeniti suca za rad.
Pas se u rubrici obrasca uzgojnog pregleda ocjenjuje sa: ZADOVOLJIO ILI NIJE ZADOVOLJIO

PROVJERA NARAVI NA UZGOJNOM PREGLEDU ZA SLUŽBENE PSE
Provjera naravi za službene pasmine, sastoji se od :
- NAPAD NA MARKIRANTA SA PSOM VEZANIM NA POVODNIKU DUŽ. 3 METRA
- MIRNOĆE NA PUCANJ
Markirant najprije upozna vlasnika psa s postupkom provjere naravi. Provjerava opremu na psu (kožnata, dovoljno čvrsta ogrlica ili metalna ogrlica postavljena da nije na steg i da se ne može provući preko glave) , te ga upozorava da prilikom provjere naravi može psa hrabriti, ali ga ne smije dirati i ne smije se pomicati.
Pas se zakvači na povodnik dug 3 metra, vlasnik psa drži na kraju povodnika i ne miče se. Markirant glasom i pokretima ruke prijeti vodiču psa, i kad pas obrati pozornost na markiranta napada vodiča i psa i to tako da pod dijagonalom uđe na rub prostora kojim se pas može kretati omogućujući mu da ugrize rukav. Ako je pas čvrsto ugrizao rukav, markirant napravi još korak dva po obodu prostora psa, te ispušta rukav.
Pas dobiva ocjenu ZADOVOLJIO ako čvrsto ugrize rukav.
Dozvoljavaju se tri pokušaja da pas ugrize rukav.
Pas dobiva ocjenu NIJE ZADOVOLJIO ako:
- čvrsto ne ugrize rukav
- ako je izrazito agresivan ili plašljiv
- u slučaju da pas uopće ne ugrize rukav
- ako se vodič unatoč upozorenju markiranta približi psu
- ili se pomiče sa stajne točke.
Obvezatna oprema markiranta:
Zaštitne hlače, štitnik spolovila, obuća koja sprečava klizanje, mekani rukav, snažni kožni povodnik dug 3 metra.
Tad se prilazi provjeri naravi na pucanj.
Vodič se upozna s načinom provjere na pucanj.
Vodič se kreće s psom na povodniku voden s lijeve strane, poslije desetak koraka puca se iz startnog pištolja 6mm dva puta uzastopce s razmakom od 5 sekundi.
Ocjenu ponašanja na pucanj: ZADOVOLJIO dobiva pas koji bitno ne reagira na pucanj. Ocjenu ponašanja na pucanj: NIJE ZADOVOLJIO dobiva pas koji na pucanj reagira izrazito plašljivo ili agresivno.

Prilog 3. UPUTSTVO ZA PROVJERU SOCIJALIZACIJE
Provjere socijalizacije psa provode članovi uzgojne komisije proučavajući psa u različitim situacijama simuliranim iz stvarnog života. Ako se posumnja da je pas izrazito plašljiv, agresivan, nepredvidiv u reakcijama može mu se izdati ocjena socijalizacije: NIJE ZADOVOLJIO, te će mu se uskratiti davanje uzgojne vrijednosti. Ostavlja se članovima uzgojne komisije da improviziraju situacije iz stvarnog života za provjeru navedenog. ( Npr. Prolaz kroz grupu ljudi, pljeskanje ljudi, ostavljanje psa zavezanog te promatranje reakcije, prolazak pored automobila koji radi i slično )

Članak 8. Parenje - Ugovaranje
  1. Vlasnik ženke odabire rasplodnog psa
      Vlasnik rasplodnog psa može bez obrazloženja odbiti parenje.
  2. O obostranim  pravima i dužnostima  vlasnika   rasplodnog   psa i rasplodne   kuje o parenju  mora  biti   napravljeno  pismeno
      utanačenje   u  suglasnosti   s   pozitivnim  zakonima     Republike   Hrvatske,   međunarodnim   uzgojnim   pravilnikom   FCI-a,
      odredbama ovog pravilnika HKS-a i eventualnim uzgojnim pravilnicima nacionalnih pasminskih organizacija.    Utanačenje o
      parenju treba obuhvaćati sljedeće:
   a) Obostranu obvezu izmjene fotokopija   rodovnice pasa koji  će  se  pariti,   zbog  provjere  njihova  upisa  u   hrvatsku   rodovnu
        knjigu, odnosno o upisu u jednu od FCI-a priznatu rodovnu ili uzgojnu knjigu,  ako se radi o mužjaku ili ženki iz inozemstva.
   b) Obostranu obvezu izmjene fotokopija dokumenata propisanih za uzgoj pasmine.
  3. Vlasnicima uzgojnih ženki preporučuje se da ženku dovedu mužjaku osobno ili putem povjerljive osobe.
      Ostane li ženka više dana kod držaoca parnjaka, svi time nastali troškovi padaju na račun vlasnika ženke,  kao što je  hranjenje
      i smještaj, eventualna veterinarska njega, kao i eventualne štete koje ženka prouzroči na opremi uzgajačnice ili u stanu držaoca
      parnjaka. Također troškove povratnog prijevoza ženke snosi vlasnik.
  4. Na temelju   zakonskih   odredbi  različitih   zemalja smatra  se  u smislu  ovog pravilnika za odgovornog držaoca životinje ona
      osoba koja životinji u vrijeme nastupanja štete pruža smještaj i hranu.
      Ostane li ženka jedan ili više dana pod zaštitom držaoca   parnjaka tada je ovaj odgovoran za štete koje ženka prouzroči prema
      trećim osobama.
      Dotični vlasnici ili držaoci parnjaka obavezuje se kod zaključivanja osobnog jamstvenog osiguranja uvažiti ovu okolnost.
  5. U slučaju  smrti  ženke za vrijeme njenog  boravka kod držaoca parnjaka,   ovaj na svoj račun poziva veterinara kako bi utvrdio
       smrt i uzrok smrti. On najbržim putem obavještava vlasnika ženke o njenoj smrti i uzroku  smrti.
      Ako vlasnik želi vidjeti mrtvu ženku, mora mu se za to dati priliku.
      Ako je smrt nastupila krivnjom držaoca parnjaka, ovaj je dužan vlasniku ženke nadoknaditi štetu.
      Ako krivnja  nije  njegova,   vlasnik ženke  je  obavezan  na doknaditi  držaocu  parnjaka sve troškove koji su  nastali  u svezi sa
      smrću ženke.
  6. Držalac parnjaka obavezuje se da neće ženku dovesti nijednom drugom nego predviđenom mužjaku.
      Ako mužjak ne spari, ženku se smije samo uz suglasnost njenog vlasnika dovesti drugom mužjaku.
      Nikako nije dozvoljeno da se ženku tijekom jednog tjeranja spari s dva ili više mužjaka.
  7. Kod nenamjernog parenja s drugim,   a ne ugovorenim  mužjakom,   držalac parnjaka pod čijom je zaštitom bila ženka dužan je
      vlasnika ženke o tome izvijestiti i nadoknaditi mu sve troškove nastale iz pogrešnog parenja.
      Nakon nenamjeravanog parenja s nepredviđenim mužjakom nije više dozvoljeno daljnje parenje s ugovorenim mužjakom.
      Držalac parnjaka ne može nakon takvog parenja postavljati nikakve zahtjeve vlasniku ženke.
  8. Korektno provedeno parenje držalac parnjaka potvrđuje izdavanjem potvrde o parenju.   On u njoj svojim  potpisom  potvrđuje
      da je bio očevidac parenja. Izgled i podatke obvezne u obrazac potvrde o parenju propisuje Hrvatski kinološki savez.
      Ova potvrda o parenju mora svakako sadržavati:
      a) Ime i registarski broj parnjaka
      b) Ime i registarski broj ženke
      c) Ime i adresu vlasnika parnjaka, odnosno ovlaštenog držaoca
      d) Ime i adresu vlasnika ženke u trenutku parenja
      e) Mjesto i datum obavljenog parenja
      f) Potpisi vlasnika parnjaka, odnosno držaoca i vlasnika ženke
      g) Ako referada pasa za upis štenaca traži ovjerenu kopiju  ili ovjeren prijepis  rodovnice  parnjaka,   držalac parnjaka treba iste
          besplatno staviti na raspolaganje vlasniku ženke. Vjerodostojnost iste ovjerava nadležni matični savez.
  9. Potvrda  o  parenju   sastavlja   se   u dva   primjerka,   od  kojih  jednu  zadržava   vlasnik  mužjaka  do   konačnog   podmirenja
      materijalnih obveza,   između vlasnika mužjaka i ženke,   a drugu zadržava uzgajivač.   Pri  prijavljivanju  legla  oba  primjerka
      obvezatno se prilažu dokumentu:" PRIJAVA LEGLA ".
10. Ako ugovoreni mužjak  iz bilo kojeg razloga  ne spari ženku  ili  ženka  nije  voljna  za  parenje  tako  da  se  parenje  nije  moglo
      obaviti, vlasnik parnjaka unatoč pravu na naknade spomenute pod brojem IV., nema pravo na ugovorenu naknadu za parenje.
11. Vlasnik parnjaka  uz ugovorenu naknadu za parenje ne  može  vlasniku  ženke  postavljati  nikakve  zahtjeve  glede  potomaka
       mužjaka. Naročito nema nikakvo zakonito pravo na to da mu se preda jedno štene.  Ako se predaja jednog šteneta ugovori kao
       naknada za parenje, ovaj dogovor treba prije parenja pismeno potvrditi.
      U sporazumu takve vrste moraju se obvezatno uzeti u obzir sljedeće točke:
      a) trenutak izbora šteneta od strane mužjaka
      b) trenutak predaje šteneta vlasniku mužjaka
      c) trenutak u kojem pravo izbora vlasnika mužjaka neopozivo prestaje
      d) trenutak u kojem pravo odnošenja neopozivo prestaje
      e) reguliranje troškova prijevoza
      f) posebni  dogovori  za  slučaj  da  ženka  ošteni  samo  mrtve,   ili  samo  jednog  živog  štenca ili ako izabrano štene ugine prije
         predaje.
12. Nakon korektno proteklog parenja   usluga   parnjaka   smatra se izvršenom  i  s  tim  je uvjet za ugovorenu naknadu za parenje
       ispunjen.   On  ne  uključuje j amstvo  za sklonost ženke.   Ovisi  o  procjeni  vlasnika  parnjaka  hoće  li  nakon  ostajanja  ženke
      neoplođenom jamčiti jedno besplatno  parenje  kod  njenog sljedećeg  tjeranja ili vratiti jedan dio naknade za parenje.   Dogovor
      takve vrste treba prije parenja pismeno uglaviti u ugovor o parenju.
      Ugovoreno   pravo   na   besplatno  parenje međutim u načelu prestaje sa smrću parnjaka,   promjenom  vlasništva  nad istim ili
      smrću ženke.
      Može li se dokazati (ispitivanjem sperme) da je parnjak u trenutku parenja bio neplodan,  vlasniku ženke treba vratiti naknadu
      za parenje.
13. Kod  umjetnog   osjemenjivanja   ženke   veterinar   koji  je  mužjaku uzeo spermu mora referadi pasa, kod koje se upisuju štenci,
      predočiti potvrdu da svježa ili duboko smrznuta sperma potječe od dogovorenog mužjaka.
      Svi troškovi uzimanja sperme idu na teret vlasnika ženke.
      Troškove osjemenjivanja ženke također snosi vlasnik ženke.  Veterinar koji osjemjenjuje ženku mora  Referadi pasa potvrditi da
      je ženka osjemenjena spermom mužjaka koji je bio predviđen za parnjaka.
      U njegovoj  potvrdi moraju isto  tako  biti navedeni vrijeme i mjesto osjemenjivanja,   ime  i  registarski  broj  ženke,   ime i adresa
      vlasnika ženke.
      Vlasnik mužjaka koji je dao spermu, mora vlasniku ženke uz veterinarske potvrde izdati službenu potvrdu oparenju.
      Umjetna oplodnja ne smije se primjenjivati kod životinja koje se prije nisu na prirodan način oplođivale.

Članak 9. Odredbe za upis - Osnovno
Nadležnost donošenja Upisnog reda je u pravilima HKS-a i može ga mijenjati samo Izvršni odbor HKS-a.

Članak 10. Opći uvjeti upisivanja
1. U rodovnu  /uzgojnu/  knjigu HKS-a  čistokrvnih  pasa mogu  se  upisati  štenad  jednog legla,   ako  vlasnik  uzgojne  kuje  ima
    redovito prebivalište u Republici Hrvatskoj /Residence habituelle/.
2. Za svakog uzgajača,   člana jedne  kinološke  organizacije na  području   Republike  Hrvatske  vrijedi  obveza  da  štenad  koju  je
    odgojio i sve čistokrvne pse koji su u njegovu vlasništvu upiše u Rodovnu knjigu HKS-a.
3. Osobe koje nisu članovi jedne  kinološke  organizacije   HKS-a  ne  mogu  upisivati  legla  svojih  kuja  ni  ostale  pse  u  Hrvatsku
    rodovnu knjigu.
4. U hrvatsku rodovnu knjigu ne može se upisati leglo koje nije oštenjeno na teritoriju Republike Hrvatske.
5. Potomci čistokrvnih roditelja iste pasmine koji posjeduju od   FCI-a   priznate rodovnice   (dokaze podrijetla)   su  čistokrvni psi i
    imaju pravo na rodovnice priznate od FCI-a u skladu s ovim pravilnikom.
6. Sva se legla moraju u  potpunosti upisati.   To  vrijedi  i  za  štence  koji  su  do  trenutka   prijedloga/zahtjeva  za  upisivanje  bili
    othranjeni.

Članak 11. Hrvatska rodovna knjiga - brojevi upisa
Svaki pas  upisan  u  Hrvatsku rodovnu  knjigu  dobiva  odgovarajući broj.  Dodjeljivanje  upisnog  broja  nadzire  voditelj rodovne knjige HKS-a.
Broj upisa pod kojim je pas upisan u Hrvatsku rodovnu knjigu sastavni je i nedjeljivi dio njegova imena i mora uvijek biti naveden kad se navodi ime psa.
Broj upisa u rodovnu knjigu, ujedno je broj kojim se tetovira pas. Način tetoviranja pasa određuje Pravilnik o tetoviranju čistokrvnih pasa HKS-a.
Pri upisu u Hrvatsku rodovnu knjigu istodobno s dodjelom broja upisa pas dobiva i kraticu koja označava njegovu pasminu. Kratica pasmine također je sastavni i nedjeljivi dio imena psa,  te se uz broj upisa u  Hrvatsku  rodovnu knjigu mora navesti uvijek kad se navodi ime psa.

Članak 12. Podnošenje prijave legla
Podnošenje prijave legla za upis u hrvatsku rodovnu knjigu je u nadležnosti voditelja uzgoja kinološke udruge HKS-a.

Članak 13. Prijava upisa legla
1. Prijavu upisa legla dužan je podnijeti uzgajač, na određenom obrascu HKS-a /prijava legla/ uz prilog preslika:
    a/ rodovnice ženke
    b/ potvrde o parenju
    c/ rodovnice psa s kojim je ženka parena
    d/ uzgojne dozvole za ženku (ukoliko se radi o sportskim i službenim pasminama pasa)
    e/ uzgojne  dozvole  za  psa  upisanog  u  hrvatsku  rodovnu   knjigu  s   kojim  je   ženka  parena   ( ukoliko  se radi o sportskim i
          službenim pasminama pasa)
    f/ potvrde o osvojenim naslovima prvaka
    g/ propisane veterinarske potvrde
         Prijava legla može se obaviti najranije s šest /6/ tjedana poslije štenjenja kuje, a najkasnije do 12 tjedana.
         Predaje se u kinološkoj udruzi čiji je član uzgajač.   Nakon  provjere  uvjeta  i  upisanih  potrebnih  napomena voditelja uzgoja
         kinološke udruge ce istu proslijediti HKS-u.
2. Potpisivanjem potpuno popunjenih upisnih obrazaca i njihovim podnošenjem na upis, uzgajač, to jest vlasnik psa potvrđuje da
    su podaci potpuno istiniti.

Članak 14. Inozemni rasplodni pas
Ako  je  kuja,  koja  je  držana  na  području  Republike  Hrvatske  parena u inozemstvu,  leglo  će  biti upisano u Hrvatsku rodovnu knjigu samo onda ako je inozemni rasplodni pas s kojim je kuja parena upisan u jednu rodovnu ili  uzgojnu  knjigu  koju  priznaje FCI i ako se smije upotrijebiti u uzgoju u skladu s pravilima o uzgoju zemlje u kojoj boravi vlasnik psa.

Članak 15. Ime čistokrvnog psa
Imena svih pasa iz jednog legla moraju imati isto početno slovo. Ime  uzgajačnice  /uzgojno ime/  sastavni je i nedjeljivi dio imena psa oštenjenog kod jednog uzgajivača i mora se uvijek potpuno navoditi uz ime psa.

Članak 16. Pojedinačni upis / Nostrifikacija
1. U  hrvatsku  rodovnu   knjigu  pasa  biti  će  upisani  pojedinačni psi  /pojedinačni upis/  ako  je  dokazano  njihovo  čistokrvno
    porijeklo važećim izvodom iz jedne rodovne ili uzgojne knjige koju  priznaje  FCI.   Pri nostrifikaciji rodovnice obvezno je predati
    izvornu eksportnu rodovnicu ili izvornu rodovnicu ukoliko pas potječe iz zemlje koja ne posjeduje eksportnu rodovnicu.
2. Broj hrvatske rodovne knjige bit će unesen na izvornoj ispravi podrijetla  /rodovnici/  te  se  nakon  upisa  u  hrvatsku  rodovnu
    knjigu mora upotrebljavati.

Članak 17. Rodovnica - isprava o podrijetlu
1. Svaki pas  uzgojen u  Republici  Hrvatskoj i upisan u  Hrvatsku  rodovnu  knjigu dobiva  službeni dokaz podrijetla -  rodovnicu
    HKS-a. Obrazac rodovnice mora imati oznaku međunarodne kinološke federacije (FCI)  i  Hrvatskoga kinološkog saveza  (HKS).
2. Na obrascu rodovnice moraju biti odjeljci za upis najmanje tri generacije predaka upisanoga psa.
3. Rodovnica HKS - a  punovaljana je tek  kad je potpiše  voditelj rodovne knjige HKS - a te je ovjeri pečatom HKS - a,   te potpisom i
    ovjerom referenta za tetoviranje.
4. Rodovnica je isprava koja s psom čini jedinstvenu  cjelinu.   Njom raspolaže vlasnik psa,   te je  pri njezinu  službenu  izdavanju
    naknadno upisivanje podataka,  uz pristanak  vlasnika,   moguće jedino u   Hrvatskom  kinološkom  savezu  u  sklopu  njegovih
    nadležnosti u uzgoju i evidenciji čistokrvnih pasa.
5. Upisivanje ocjena, rezultata i osvojenih kandidatura na kinološkim manifestacijama te napomene u svezi s uzgojem,   obavlja se
    u rodovnicu HKS-a ili radno izložbenu knjižicu.
6. Pri izdavanju  rodovnica   za  štenad  iz  jednog  legla  u odjeljke  predaka  mogu  se  upisati  samo  potvrđeni  naslovi  na osnovi
    kandidature,   kako  u  ljepoti  tako  i  u  radu,   te položeni  stupnjevi radnih ispita   (u slučaju da ih je više upisuju se oni najviše
    kategorije),   ali nikako  kandidature  za  naslove izgleda  ili  rada  ili  prigodni  naslovi  s  pojedinih  priredbi  izuzev  svjetskih  i
    sekcijskih naslova propisanih od Međunarodne kinološke federacije  (npr. Svjetski prvak,  evropski mladi prvak ).  U  rodovnicu
    se upisuju i podaci o RTG nalazima displazije kukova.
7. Rodovnica  kao  jedinstvena  cjelina  sa  psom  mora  s  njim  biti  predana  pri svakoj promjeni vlasnika što se potvrđuje upisom
    podataka novog vlasnika i ovjerom potpisa prijašnjeg vlasnika.
8. Za izgubljenu ili nehotice uništenu rodovnicu duplikat ili prijepis izdaje HKS, za što je nužno podnijeti zahtjev s obrazloženjem
    uz naknadu troškova, koje određuje Izvršni odbor HKS-a.
    Zahtjev za izdavanje duplikata ili prijepisa rodovnice podnosi se na za to predviđenom obrascu ovjerenom od odgovorne osobe
    kinološke udruge.
    Izdavanjem duplikata ili prijepisa izvorna rodovnica postaje nevažeća.
9. Svaki zahtjev za duplikat rodovnice i njeno izdavanje mora uz navođenje podataka o podnositelju zahtjeva  i  psu  biti objavljen
    u službenom glasilu HKS-a.

Članak 18. Pristojbe
1. Za vođenje Hrvatske rodovne knjige i za provedbu izdavanja isprava   Hrvatskom   kinološkom  savezu  pripada naknada  koju
    određuje Izvršni odbor HKS-a.
2. Hrvatski kinološki savez naplaćuje pristojbe od uzgajača ili za pojedinačne upise preko organizacija čiji je uzgajač ili pojedinac
    član.

Članak 19. Posebne odredbe
Za pse koji se nalaze u vlasništvu Ministarstva unutarnjih poslova,  Ministarstva  obrane  i Hrvatske  udruge  za  školovanje  pasa vodiča i mobilitet ne vrijede odredbe ovog Pravilnika izuzev traženih zdravstvenih odredbi. Isti prijavljuju legla direktno u HKS-u.

Članak 20. Sankcije
Povrede odredaba ovog Pravilnika kažnjavat će se disciplinski prema Pravilniku o stegovnoj odgovornosti   HKS-a.

Članak 21. Sporovi i izvršne odredbe
1. Smatra  li  vlasnik  da  se  je  voditelj  uzgoja ogriješio  o navedena pravila,   ima  pravo  žalbe   Povjerenstvu  za  uzgoj  sportskih
    pasmina pasa i Povjerenstvu za uzgoj i rad lovnih pasa HKS-a. Rok za podnošenje žalbe je 15 dana od trenutka učinjene greške.
2. Za materijalne sporove medu članovima nadležan je sud.
3. Kinološke organizacije  HKS - a  kojima je  HKS  povjerio vođenje  uzgoja  za  pojedine pasmine dužne su svoje uzgojne propise i
    pravilnike uskladiti s pravilnikom HKS-a.
4. Izmjene i dopune  Pravilnika o uzgoju donose  Povjerenstva za uzgoj i oblik sportskih i službenih pasmina pasa  i  Povjerenstva
    za uzgoj i rad lovnih pasmina pasa, a potvrđuje ih izvršni odbor HKS-a.
5. Pravilnici o uzgoju nacionalnih pasminskih klubova počinju se primjenjivati nakon što ih potvrdi Izvršni odbor HKS-a.

Članak 22. Stupanje na snagu
Ovaj Pravilnik stupa na snagu dana 02.srpnja 2005.